Oinsa atu hanoin hanesan sientifiku komputador "Saida mak Lingua Programming "(Versaun C++)



Lingua programming (lingua programasaun) ita sei estuda lingua prograsauan ne'ebe limita ba iha C++ deit, tamba lingua ne'e popular duni iha mundo programasaun, programas desktop ba windows, linux, MAX os smartphone no seluk tan usa progarama ida ne'e hodi develop games sira, no programa seluk tan ne'ebe fo'o benefisiu ba ita nia nesesariu, ne'ebe usa hanesan ezame ba AP nian komesa husi 1998, molok tama iha ne'e sie usa Pascal. C++ ho pascal nudar nivel a'as ba lingua porgramasaun nian. dala ruma ita boot sira rona mos hanesan Java,  C no FORTRAN.
nia konklusaun map, hanaran "high-level language," iha mos low-level language, dalaruma refere ba iha lingua makina ou lingua assembly. habadak dada lia naruk iha ne'e, komputador bell executa deit prgoramas hirak ne'ebe hakerek ho program lingua low level, hanesan mos, programas ne'ebe hakerek ho lingua hight level atu traduce molok bell halao nia. tradusaun ne'e lori tempo, ida ne'emak disadvantage husi lingua high level.

Maibe, nia vantagem baraka liu; 
Premeiru; fasil ba programa iha lingua high-level, husi "fasil" katak gasta tempo oituan deit hodi hakerek, badak no fasil atu le'e, no bainhira ita hakerek nia statement ruma ne'ebe sala, sistema autmatiku sei prefere atu usa alternativo lia fuan ne'ebe compativel atu usa, . 
 Segundu; lingua high-level portable liu, katak its bell halao iha operasaun sistema komputadores differente ho modifika nia kodiku oituan deit ou dala ruma ita la modifika nia kodiku. lingua low-level bele deit lao iha partikular operasuan sistema komputador, nno ita presija hakerek fila fali hodi ita bele usa iha operasaun systema seluk.

ho advantagen hirak ne'e, quasi programs hotu-hptu hakerek iha lingua high-level. lingua low-level use deit ba aplikasaune special. 

iha dalan rua atu tradus programa sira, maka; interpretar ou kompilar (interpreting or compiling). interpretar hanesan program ida atu le'e high-level program no halo tuir saida mak orienta ba, tradus linha por linha, alternative seluk mak hasai nia komandos. 




Kompiler nudar programa ida ne'ebe atu le'e program high-level no tradus dal a ida deit, molok atu eksekuta comandos sira. Dala barak ita kompil programa ho pasu ketak ketak, depois mak ita eksekuta  kodiku. iha kasu ne'e, programa high-level bolu nia kodiku source, no tradus fali program ne'e ita bolu kodiku objetu (object code) ou excutable.
por ezemplu, its bell hakerek C++ use text editor hanesan notepad atu hakerek program sir a ne'e, tamba text editor hanesan text editor ne'ebe simples, bainhira finaliza program,  bainhira hotu its bell save, ou rai file nia naran  no ekstensaun/suffixu .cpp, ne'ebe "program" its bell tau kualker saran, hanesan "test" depois nia suffixu make ".cpp" rue ne'e tau hamutuk say hanesan "test.cpp" ne'e ema programador hatene katak file ne'e iha kodiku source c++ nian.

depois depende iha enviromental saida mak ita gosta atu usa hodi hakerek, kodiku C++ nian no kompile, ne'e depende ba programador ida2 ninian, tamba nudar ema nia gostu lahanesan, hau prefere liu atu usa notepad.exe iha windows ou TextWrangler iha MAC atu hakerek kodiku C++ no compile ho  DMC, gcc no seluk tan, tools barak mak usa hodi kompile C++.
compiler sei le'e kodiku source , trades no kris file foun hanaran program.o atu kontamina kodiku objetu (object code) ou program.exe atu ita bele exekuta mak hanaran "executable file"


By: JF

Post a Comment

0 Comments