Atitude Hacker


Iha mundo Informsaun Teknologia, gurpo ida ne'ebe konyesidu ne'ebe ema tauk no aprecia mak hanaran Hacker, ema tauk tamba sistema ne'ebe desenhu ho diak no apropria hacker sira sei destroy no tama ba iha laran ida ne'emak halo ema tauk, iha mundo IT, hacker iha oin rua, White hacker no black hacker. ba hacker rua ne'e sei esplika iha parte seluk iha blog ne'e. tamba iha ne'e atu kualia kona ba atitude hacker nian, dala barak ema ne'ebe rona deit hacke sira nian hanoin direita ba iha buat a'at, katak hacker ne'e gosta estraga deit ema nian sasan, gosta deit sobu ema nian sistema.

nah saida mak halo ema apprecia ba hacker? tamba hacker nia abilidade a'as, hacker nia kapasidade iha duni, atu tama ema nian sistema ho fasil. ne'emak halo ema apresia no hanoin la to'o, hanesna hakerek ona iha leten katak atitude sira ne'emak ema nian hanoin ba hacker ladun diak, maibe bainhira ita le'e no hatene IT ita sei apprecia, molok atu hakat ba parte seluk ne'ebe kualia kona ba white hacker no black hacker, iha atitude ne'ebe hacker sira iha no sira hatene, oinsa atau halao sira nian lalaok nudar hacker.

Molok sai ba hacker professional, ita atitude ou kultura ida ne'ebe tenke kuda iha ema sira ne'e nia laran, kultura sira ne'emak, hanesan; badinas, kreativu, hakarak estuda buat foun, nia imaginasaun a'as no dedikadu.

Tamba hacker sira bele resolve problema, hari'i buat ruma, no sira hakarak liverdade no voluntariumente atu ajuda. sai nudar ema ne'ebe fiar an no fiar buat filosofia sira ne'e hotu, diak o nia an rasik no diak ba o nia skill maibe laos saude :) - atu ajuda ita boot sira atu estuda no kontinua motiva an ho kreativu, no dalan efektivu liu tan atu sai nudar master, ita tenke koloka uluk lai master iha ita nian kakutak.  laos intelektual nian deit maibe emosional mos inklui hotu.

ou, haktuir puizia modernu husi puizia Zen tuir mai:

Atu tuir dalan:

hateke ba master,

tuir master,

lao ho master,

ha'aree tuir master ,

sai nudar master,


So, karik ita boot sira hakarak sai nudar hacker, repete no repete lia fuan pontu lima tuir mai ne'e to'o imi susesu, siduak susesu sai nudar hacker, koko fila fali.


1. Mundo ne'e nakonu ho problema ne'ebe oin-oin no interete atu resolve.

Sai nudar Hacker buat ida ne'ebe nakonu ho buat oi oin, maibe buat oi-oin presija esforsu makas, esforsu ne'ebe presija motivasaun, hanesan binaragawan sira, hakarak hari'i sira nian isin, mias ou menus hare'e ema ida sai nudar motivador, maske nia la fo'o motivasaun direita. h motivasaun ida ne'e nia isin bele sai kapas, por ezemplu hau hakarak sai hanesan Ade rai, laos tur deit, hanoin, no kualia deit, maibe, tenke aserta ho asaun. hanesan mos ba hacker, ita tenke iha ema ida ne'ebe sai hanesan motivador mai ita, minimal ema ida. hau hakarak hanesan Albert Gonzales ou Gary McKinnon no seluk tan. Atu sai nudar hacker ita tenke iha basiku emosaun ne'e iha kapasidade atu resolve problema, atu identifika problema, atu iha tekniku alternativas atu buka solusaun ba problemas sira. liu husi ne'e, no baseia ba halo buat sira ne;e loron2 ita sai toman tiha ona ba saida mak ita halo, no ita expertu liu tan ba areia refere ne'ebe ita halo.

aut say nuda hacker professional ou master, hanesan "panggilan" "laos deit ba padre mak foin panggilan :)" tamba hacker presija ema ida ne'ebe iha:

- Konsiensia,

- Ema ida ne'ebe iha pasensia boot, 

- Ema ida ne'ebe iha motivasaun rasik, 

- Ema ida ne'ebe iha hakarak atu desenvolve a'an, 

- Ema ida ne'ebe hakarak estuda buat foun, 

- Ema ida ne'ebe hakarak muda no lao nafatin ba oin. 

laos ne'e deit ita sai ona master ka hacker professional, maibe importante lui, kakutak. tamba bainhira ita nian hakarak naturamente ita iha,,, hanesan pontu hirak iha leten,, maibe ita nian kakutak la suporta, ne'e ita obriga an tama ba iha santa kruz :),  katak ita gasta tempo deit to'o ita tama rai kuak mos ita sidauk sai hacker.

2. Laiha problema maske resolve dala rua.

Kreatividade kakutak hanesan asset ida ne'ebe nia valor as liu, no rekursu ne'e limitadu tebes. e ema hanesan ne'e problema barak iha liur hein nia atu resolve no buka nia solusaun :) kolen juga iya hahaha jadi ema matenek nain :)

Atu sai hanesan hacker, ita tenke fiar katak  hacker nia haoin ou nia ideas mos importante mai ita - tamba dala barak mak em moralmente ita fahe informasaun importante ba malu no resolve problemas no fo'o dalam oinsa atu hetan solusaun ba hacker seluk. 

nota katak, oinsamos, ne'e "laiha problema ida ne'ebe ita tenke resolve dala rua deit" ne'e laos katak, atu konsidera buat problemas hotu2 hanesan, no halo ita tauk. ou laos solusaun ida ba buat problemas hotu2, buat ida la los iha stetementu ida ne'e katak teknikal atifacial, legais, ou obstaklu ba institusional (hanesan closed-source code "ezemplu diak ida mak hanesan Microsoft") ninian sistema coled source, nia la publika nia source code, kualker programa ne'ebe dezenvolve husi kompanha boot ne'e.

ita lalika tauk katak ita tenke ser fo'o hatene hotu saida mak ita hatene ba hacker seluk, maibe saida mak mensiona iha ne'e,  ida ne'e ba hacker nia nia unidade atu fahe informasaun, hanesan ita iha komunidade ida ca, hau lahatene hau husu hau laiha hau husu, hakarak fo'o iya hau obrigado deit, laiha mos hau sei dehan obrigado, mais iha hau nian laran mak,,, dala ruma dehan,,, par karakten ida heheheh ne'e biasa"

3. Baruk no Servisu halo baruk (Boredom and drudgery) ne'e diabu.. :) 

:) lia faun ida ne'ebe fenomenal, le'e deit lia fuan titulu ne'e, buat ida ne'ebe premeira vez mosu iha ita nian hanoin maka "ouuu butamak ne'e bulak servisu", lia faun ne'e par ho titulu,,,,,maibe iha mundo IT espesifiku ba iha, programasaun no ohakarak sai nudar hacke master,,,titulu iha leten ne'e inimigu duni, nia hanesan diabu ne'ebe tenta ita atu han-toba han-toba deit. wainhira los mak sai master? 

ema ne'ebe kreativu in geralmente nunka mais baruk atu halo buat ruma, ou baruk atu repete servisu ruma, tamba wainhira ne'e akontese, ne'e katak sira la halo ho laran saida mak sira bele halo hodi resolve problema foun.  tamba ne'e mak refere ba titulu ne'e ema kreativu nain sira la dun simu ida ne'e, ne'e mak sira bolu dehan diabu :) 

Atu sai nuda hacker, ita tenke iha vontade ida ne'e, kria ita nia kondisaun para kuda vontade ida ne'e ba ita nia laran. tamba ema ne'ebe nia vontade no nia motivasaun a'as, 24 horas dalaruma la to'o atu halao buat ruma.

Hacker dalaruma halo buat ruma ne'e ema hare'e ne'e baruk los tamba repete ba repete mai, tuir ema ne'ebe hare'e ne'e buat ida ne'ebe los halo baruk duni, no hanoin kal ita la normal ona… :), toba la tuir oras, han la tuir oras, tur hela deit iha komputer nia oin. ne'e normal ba hacker sejati :), tamba ida ne'e memang panggilan. 

4. Liverdade ne'e diak

Hacker sira ne'e naturalmente anti otoriter. Ema ida mos labele hapara ou bandu ita boot bainhira resolve problema ruma, tamba nia gosta atu hare'e nia resultadu - no, fo'o sira solusaun oinsa atu hetan nia resultadu, no fo'o sira hanoin oinsa autoridade kakutak servisu no resolve problema ho livre :)

Iha mundo hacker laos hanesan iha area politika atu politizar buat hotu, hotu, maibe iha mundo IT ita livre hodi expresa saida mak iha ita nian hanoin, laiha tendensia husi parte seluk. maske ho liverdade ida ne'e, ita tenke kompri ema no respeita ema nia privadu. ne'e mak pontu importante.  Maske lei kona ba IT nian iha mundo tomak iha maibe kuando, halo atitude no hahalok ida ne'ebe kontra lei, sei lori no julga iha tribunal internasionais.

Konsekwensia ne'emak ita tenke hatene no tau iha ita nian laran bainhira halao atividade ne'ebe relasiona ho Hacker. lolos ne'e atividade hacker ne'e bainhira ita halo na atividade positivu, ita sei hetan nia benefisiu positivu boot iha laran, se'e lae, nia impaktu sei afeita ba ita nia atividade lor2n nian no bele lori ita ba parkir iha Tribunal.

5. Atitude deit susar atu hola parte iha kompetensia

Atu sai hacker, ita tenke dezenvolve atitude hirak ne'e. maibe dezenvolve atitude ne'e deit nunka bele sai nudar Hacker. atu sai nudar Hacker, tenke matenek, praktis, dedikadu, no servisu maka'as. "feto forte nasaun forte :)" ba maluk doben feto sira labele tersinggung ba hau nia lia fuan ne'e. maibe ne'e realidade. 

Tamba ne'e, ita tenke le'e no estuda hodi suporta ita nian atitude hodi bele respektu ba kompetencia sira. Hackers sira lakohi atu sira gasta sira nian tempo ba buat ida ne'ebe susar atu hetan nia solusaun, "bainhira imi le'e to'o iha parte ida ne'e, dala ruma imi hakfodak, tamba iha kontradiksi oituan ho atrikulu seluk iha blog ne'e, lia fuan ne'e katak, kada problema para hacker sira buka nia solusaun ho fasil, usa sira nia maturidade, usa sira nia professionalismu, tamba problema susar oinsamos sira pasti bele resolve iha tmepo badak tamba sira iha relasaun ne'e luan iha mundo tomak, bainhira nia la blee resolve, nia tenke buka nia maluk no hato'o nia ceise, karik nia colega lahatene, antaun ema nain rua ona mak lahatene, ema nain rua ne'e kada ema ida husu ema, nia solusaun pasti iha ne'eba." ho sistema ida ne'e, ne'emak lia fua dehan "Hackers sira lakohi atu sira gasta sira nian tempo ba buat ida ne'ebe susar atu hetan nia solusaun", 

Karik ita boot sira hakfilak kompetensia,  ita boot sira sei enjoy dezenvolve imi an rasik - serbisu ma'akas no dedikasaun sei sai ba buat ida ne'ebe positivu ba objetivu ruma, do que baruk. 

atitude hirak ne'e mak hanesan prinsipiu vital atu sai nudar hacker ida ne'ebe professional, laos tur deit ho imagina sira, bainhira? vamos,,,,,!


By : JF

Post a Comment

1 Comments